DUPINI - posljednji jadranski sisavci

pročitaj cijeli članak      Srijeda, 30. Travanj 2008. 05:08

Dupini su posljednji morski sisavci Jadrana. Nekada je tu živjela i sredozemna medvjedica, no ona je danas istrebljena. Kako se i dupini ne bi istrijebili, pokrenut je projekt "Spašavanje posljednjih jadranskih dupina". Projekt je pokrenuo Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i njemačko Društvo za spas dupina (Gesellscaft zur Rettung der Delphine e. V. (GRD) München), koje je doniralo veći dio istraživačke opreme (kamere, fotoaparate, GPS, laptop, istraživačku brodicu). Projekt "Spašavanje posljednjih jadranskih dupina" U dosadašnjim istraživanjima dupina u hrvatskom dijelu Jadranskog mora (za koja postoji posebno odobrenje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja jer se dupini kao zakonom zaštićena vrsta u Hrvatskoj ne smiju ubijati, loviti, uznemiravati, niti skupljati njihovi dijelovi bez posebnog odobrenja navedenog Ministarstva) utvrdilo se da je danas jedini stalni stanovnik hrvatskog dijela Jadranskog mora dobri dupin (Tursiops truncatus), a nekada je bio i obični dupin (Delphinus delphis). Ostale vrste kitova (Cetacea) samo ponekada zalutaju u Jadransko more. Utvrdili se da u zimskom periodu (prosinac) na 31.660 km2 hrvatskog dijela Jadrana živi 218 dobrih dupina u 40 jata. U tom periodu ima 10% mladunčadi, a ni jedan dupin nije bio na otvorenom moru više od 5 km udaljen od vanjskih otoka. Dosada se utvrdilo da su razlog smrti dupina u ovim vodama različita oboljenja, ali da je oko 50% nađenih mrtvih dupina stradalo u ribarskim mrežama kao slučajan i nehotičan ulov. Na osnovi naših prijašnjih istraživanja još se godine 1989. predlagalo da se zakonski zaštiti barem obični dupin jer se uočilo da je vrlo rijedak, ali tadašnje jugoslavenske vlasti nisu na to reagirale. Godine 1994. smo predložilo se da se zakonom zaštiti dobri dupin i obični dupin , te svi ostali kitovi (Cetacea), što je Hrvatski Sabor godine 1995. i prihvatio, te su od svibnja 1995. u hrvatskom dijelu Jadrana svi kitovi Zakonom o zaštiti prirode zaštićeni. U dosadašnjim istraživanjima su voditelj i suradnici radne grupe stekli iskustva u laboratorijskom radu s lešinama dupina, kao i u terenskom radu promatranja i praćenja jata ili pojedinačnih dupina iz malenih aviona ili malenog čamca. U dosadašnjem radu najveći nedostaci su bili u nepostojanju odgovarajuće opreme i dostatnih financijskih sredstava, te zbog toga nisu bili u mogućnosti skupiti sve lešine dupina potrebne za laboratorijska istraživanja, te nisu mogli na željeni i adekvatan način promatrati, pratiti i pojedinačno identificirati dupine iz brodice. Istraživanje na mrtvim dupinima obuhvaća trajno praćenje zdravstvenog stanja i načina prehrane populacije dupina u hrvatskom dijelu Jadranskog mora, skupljanjem i redovitim pregledom svih dostupnih lešina nađenih dupina. Istraživanja na živim životinjama obuhvaćaju što bolje upoznavanje svih bioloških karakteristika ove populacije dupina, a posebno njihovo brojno stanje, prostornu i vremensku rasprostranjenost, reproduktivne sposobnosti populacije, te ponašanje i odnos prema antropogenim (ljudskim) utjecajima. Ovim istraživanjima je cilj da se bolje upoznaju biološke karakteristike populacije dupina koja živi u hrvatskom dijelu Jadranskog mora, a sa ciljem da se predlože mjere za osiguranje daljnjeg nesmetanog preživljavanje ove populacije u Jadranskom moru. Osim trajnog istraživanja dostupnih lešina dupina, provodi se promatranja, praćenja i identifikacija pojedinih jata i pojedinih jedinki u čitavom teritorijalnom moru republike Hrvatske, kako bi se došlo do zaključka o prostornoj i vremenskoj rasprostranjenosti dupina, te o njihovom brojnom stanju i odnosu broja odraslih jedinki i mladunčadi. U tu svrhu se iz motornog čamca promatralju i snimaju dupini u svim dijelovima hrvatskog dijela Jadrana u svim godišnjim dobima, a u dva navrata će se vršila i procijena populacije dupina iz iznajmljenih malenih aviona. Sva navedena istraživanja imaju za cilj da se prihvati ili pobije hipoteza, da se broj dupina u hrvatskom dijelu Jadrana ipak polagano smanjuje, te da se državnim organima predlože mjere za njihovu trajnu zaštitu, jer je jasno da sama zakonska zaštita nije dovoljna, što se najbolje vidi na primjeru sredozemne medvjedice koja je u Hrvatskoj zakonski zaštićena od godine 1935, a posljednji autohtoni promjerci su nažalost iz Hrvatske nestali oko godine 1992. Rendgenogram prsnih peraja dupina Autori: Tomislav Gomerčić, Martina Duras, Urlike Kirsch, Ulrich karlowski, Hrvoje Gomerčić Morsko Prase

Tagovi: auto  forum  portal  ljubimci 
Izvor vijesti: CroForumi

Vezani članci

Zaljubljeni dupini osvajaju buketima

Mumbai: Ubijeni posljednji teroristi

VIDEO: Posljednji intervju s Dinom Dvornikom

Subaru Legacy 2.0 D - Kralj stiže posljednji

Bentley Arnage Final Series - Posljednji pozdrav

RIP : Navigator Netscape (1994-2008) ~ posljednji pozdrav

Komentari